
Spartan Women / Sarah B. Pomeroy
Verujem da ima još vas kojima je Sparta kao pojam vojničkog, strogo uređenog grada-države, bila fascinantna i da ste tu lekciju iz istorije savladali kao od šale. Čuvena bitka kod Termopila poslužila je kao inspiracija brojnim knjigama i filmovima, a spartanski običaji izazivali su osećaj šokantnosti, a možda i samilosti prema onima koji su proglašeni nedostojnim da se nazovu Spartancima. Ipak, o spartanskim ženama i njihovom načinu života nema mnogo izvora, sve je prilično šturo i za autorku je pisanje ove knjige predstavljalo pravi izazov. Ovde nećemo dobiti žensku verziju Ognjene kapije već istorijsku knjigu zasnovanu isključivo na podacima prikupljenih iz dostupnih izvora.
Ko je Sara Pomeroj? Njujorčanka, diplomirani istoričar i univerzitetska profesorka s posebnim interesovanjima za saznanjima o životu žena starogrčkog i rimskog doba. Autorka je brojnih knjiga, među kojima se ističe naslov Boginje, prostituke, supruge i robinje (Goddesses, Whores, Wives, and Slaves, 1975)
Čitajući ove redove uvidećemo da su Spartanke bile u boljoj poziciji od svojih atinskih savremenica – udavale su se kada bi dostigle polnu zrelost (za razliku od Atinjanki, koje bi već sa dvanaest godina bile predate mužu), vodile domaćinstvo i održavale fizičku formu. Štaviše, devojčice su se hranile bolje od dečaka. Muškarci, koji bi preživeli test fizičke otpornosti kome bi bili podvrgnuti kao bebe, obučavani su da budu vojnici, dok je glavna uloga žena bila majčinska. Da bi jednog dana imala zdravo potomstvo, spartanska devojčica je imala obezbeđenu kaloričnu ishranu i redovne fizičke aktivnosti. Eugenika je svrha kojoj je sve bilo podređeno, u toj meri da je udata žena, ukoliko joj je muž bio stariji i slabiji, mogla da uzme još jednog muža, kako bi sebi povećala šanse da dobije zdravu decu. Takođe, jedini građani kojima bi se podizali nadgrobni spomenici bili su vojnici poginuli na dužnosti i žene koje bi umrle na porođaju.
Knjiga se sastoji iz 6 poglavlja: Obrazovanje, Supruga, Formiranje majki, Elitne žene, Niže klase i Žene i religija.
Atenej zapravo koristi reč austeria (uzdržanost) da opiše Spartu. S druge strane, imamo Aristotela koji smatra nečuvenom činjenicu da žena ima autoritet u kući i da upravlja imanjem, kao i Euripida koji u Andromahi provlači prezir prema spartanskim ženama, govoreći kako su raskalašne i vole da popiju. No, to je možda i rezultat određene doze netrpeljivosti između Atine i Sparte. Priče o pijanim Spartankama izazvane su i činjenicom da su imale neograničen pristup zalihama vina. Naime, novorođenu decu su kupale u vinu kako bi proverile i utvrdile njihovu otpornost.
Od svih žena u grčkom svetu, Spartanke su jedine svakodnevno pile vino, a ne samo na svetkovinama.
“S njim ili na njemu“ jedna je od najpoznatijih fraza koje se pripisuju spartanskim majkama, kada bi sinu pred bitku pružale štit. Časna pogibija u bici bila je milost bogova, a najveća nesreća spartanskoj majci bila je da ima sina kukavicu. Zabeleženo je da bi takvi muškarci poginuli od ruke sopstvene majke. Ispoljen kukavičluk pogodio bi celu porodicu i obeležio je u društvu – stoga takvi ispadi nisu mogli biti oprošteni.
Spartanske žene obučavane su za istupanje pred drugima. Hvalile su hrabre, a omalovažavale kukavice.
Iz priloženog se vidi da su ratnička spremnost i majčinstvo bili glavni stubovi na kojima je počivala spartanska država. Knjiga Sare Pomeroj bazira se na ne tako zavidnoj količini podataka i ona je, verujem, izvukla maksimum iz šturih zapisa kako bi nam na što detaljniji način predstavila način života žena ove antičke države. Među najčešće navođenim izvorima su Plutarh i Ksenofont. Čitajući ćemo se susresti s raznim zanimljivostima, a pojedini običaji su pomenuti i na više mesta. Knjiga obiluje fusnotama jer autorka za svaki podatak navodi izvor. Za mene je ovo bilo jedno informativno putovanje i dobrodošao predah od fikcije koju obično čitam. Ako ste i vi raspoloženi za isto ili vam treba istorijska dopuna za školu ili fakultet, preporučujem ovu knjigu.
Sigurna sam da ću se iznova vraćati radi podsećanja na jedan, za današnje, ali i za svoje vreme, neobičan narod i fascinantne običaje vezane za brak, nasleđivanje, vlast, državno uređenje, autonomiju i društvenu moć koji su vekovima održavali državu Lakedemonjana.

*Knjigu sam dobila na poklon od izdavačke kuće Štrik. Možete je naći OVDE.
Mολὼν λαβέ